VEDRI JAHAČI ILI KONJ JE MOGUĆ



26. rujna 2008. u Gradskoj galeriji Labin otvorena je izložba Vedri jahači ili konj je moguć trojice zagrebačkih umjetnika, Danka Frišćića, Denisa Kraškovića i Igora Zlobeca.

Trojac iz Zagreba izložio je 15 slika, printova, nekoliko skulptura i objekata u koncepciji riječkog povjesničara umjetnosti Branka Cerovca koji ih u opsežnom kataloškom tekstu (dizajn su potpisali Marko Kolak i Igor Zlobec) naziva 'art-akrobatima i eskapistima iz ratne i poratne Hrvatske' koji su razvili 'specijalne vrste nemogućeg slikarstva, vlastite vrste i varijetete kiparstva, vlastite "jezičke igre" umjetničkim i ne-umjetničkim materijalom te medijske strategije i prakse (fotografija, video art, blogovi), onkraj općepoznatih herojskih početaka video-arta i pionira novih umjetničkih praksi u Hrvata (Dimitrijević, Galeta, Martinis, Iveković...). U tom smislu ih locira 'onkraj svih avangardi, post-avangardi, "visokog" (Murtić) ili pak "kasnog" (kasni Murtić) modernizma'.

Izložba u cijelosti obiluje onim što Cerovac prepoznaje kao 'ustrajnost idioma slike, slikarstva/kipa, kiparstva začudnih likovnih bastarda transponiranih iz ropotarnice horrora, trash filmova, B – produkcije.'
Izložbu je predstavio i otvorio Branko Cerovac, a ostaje otvorena do 19. rujna, radnim danom od 10-15, subotom 10-13 sati.

Biografski podaci (izbor):

Danko Frišćić rođen je 1970. u Zagrebu gdje i danas živi. Slikarstvo je diplomirao na ALU Zagreb 1997. godine.

Denis Krašković rođen u zagreb 1972. godine gdje i danas živi. Diplomirao je kiparstvo 1994. godine na ALU u Zagrebu. Trenutno je docent na na likovnom odjelu Umjetničke akademije u Osijeku.

Igor Zlobec rođen je 1970. godine u Banja Luci. Diplomirao je slikarstvo na ALU Zagreb 1997. godine. Živi u Zagrebu i povremeno u Balama.

Fotografije sa lica mjesta / Postav izložbe









Fotografije sa lica mjesta / komadić atmosfere









VEDRI JAHAČI ili KONJ JE MOGUĆ



I.

Expozicija



Apokalipsa ne znaci Smak svijeta, a Otkrovenje je igra skrivanja / otkrivanja, uvijek jednako "besmislena", poput života artista ili pak cirkuskih jahača/-ica ( ibid, Zlatno runo, B. Pekić ).

KONJ JE MOGUĆ.

Kategorije tipa "smisao", "značenje" samo su relativno upotrebljive u svrhu "objašnjenja" vječnog povratka egzistencijalno - estetskog fenomena Povratka izgubljene generacije ( ibid. PIG, Izlozba u APU, Zagreb, 2007. ).Značaj tih art akrobata i eskapista iz ratne i poratne Hrvatske ( Ibid., Oči istine ) ne da se reducirati na suhi znanstveno - medicinski opis "slučajeva" niti na policijska izviješća o njihovim umjetničkim exhibicijama ( izložbama ).

DUCHAMP je stvarnost. J. M. jeste. Konj je, po n-ti put, moguć. Kao i Zlobecov mladalački Ekspresionizam bez duše ( hvala Sandiju Viduliću na tom tehničkom terminu! ) iz faze prije blagog prijelaza ( konjićevog skoka ) na SATAN's PLAYING ROOM objekte, instalacije i ambijente ( Ortona, Abruzzo 1998 - Bale 2002 - 2004 - Dubrovnik 2008 ), te pionirske web-subverzije, on line novine, blogove iz istog razdoblja ( prijelaz iz drugog u treći milenij ).

METAJEZIČKE ( Šejtanove ) IGRE ( Duchamp, Wittgenstein )

Nakon Duchampovog skoka s pravila kartaskih igara ( Cezzanne, sezanizam, kubizam, Slikarstvo ) na ŠAH ( otud konjićev skok :-)) ) Zlobec, Krašković, Frisčić i njihovi kolege iz redova Lost Generation ( X, P ) 1990 - 2010 postadoše MOGUĆI.

Razvili su specijalne vrste NEMOGUĆEG slikarstva, vlastite species varijetete kiparstva, vlastite "jezičke igre" umjetničkim i ne-umjetničkim materijalom, te medijske strategije i prakse ( fotografija, video art, blogovi etc. ) - onkraj općepoznatih herojskih početaka video arta i pionira novih umjetničkih praksa u Hrvata ( Dimitrijević, Galeta, Martinis, Ivekovićeva...): JENSEITS VON GUT UND BOESE


Povijesno rečeno, onkraj svih avangardi, postavangardi, "visokog"(Murtić) ili pak "kasnog"( kasni Murtić) modernizma, naši Jahači rumene kadulje podbodoše svog neukrotivog Konja.

Bezdušna, preciznije, nemilosrdna odanost Friščića, Zlobeca, Kraškovića prema čudovisnoj ustrajnosti idioma slike, slikarstva / kipa, kiparstva urodila je tijekom rata i poraća 90-ih uistinu osebujnim porodom ( nakotom freaks, klonova, hibrida, svakojakih izroda od sjemena Entartete Kunst! ). Iz njihovih laboratorija, ateljea, učionica izmilili su van začudni plastic art bastardi transponirani iz ropotarnice horrora, trash filmova, B - produkcije.

Suočen oči u oči s tom uznemirujućom menažerijom ( ibid. Freaks, T. B. ), Denis Krašković se više angažirao oko Kritično ugroženih vrsta ( biljke, životinje, pjesnici, slučajni prolaznici...), te ekologije svijesti ( sakralno slikarstvo, kristološke teme...), čemu su veoma zanimljive prinose dali i Zlobec i Frisčić, doduše, u pomalo nekanonskom smjeru ( gnosis, demonologija, ufologija, svemirska (gin-)ekologija, internetska pornografija,zoofilija, bestiality... svakovrsno "smeće"...).

ZLATNA RUŽA

ALI ...ma čemu "ali"! - iz prividno paradoksalnog komposta ( humusa ) posthumanističkog blata ( alkemijski kaos, materia prima, nigredo - faza Lost Generation! ) vidimo da je nikla i sublimna Zlatna Ruža ne samo ekologijskih već i mističkih, duboko hermetističkih nagnuca. Osluhnuvši proročke rijeći balearskog vidovnjaka i profeta Sergia Godine ( Bale / Valle ),art firma Zlobecsport ( Zlobecsport Gallery, Valle 2002 - 2004 ) pokreće ljeta 2002. dalekosežno značajan Festival nove umjetnosti.


Prividna site - specific, ad hoc, situacionistička improvizacija Festivala u-i-oko Zlobecova "imanja" ( Zlobecsport Gallery ) u istarskom gradiću Bale / Valle u stvari je veoma radikalno utemeljena na tragu gnostičkih, "ružinokrižarskih", novomanirističkih i novobaroknih ( s akcentom na ROCK ) koncepcija i praksi: Eine Nische BaRocktheater / Arte delle Rovine ( Zlobecsport 1998 – 2004; www.zlobecsportamateurs.0catch.com...).
Umjetnost ruševina u srcu drevnih Valla! Kao strogo privatna, INDIE, piratska inicijativa.


GRB ZLATNE RUŽE & ZLATNI BRIJEG M. kod Bala imaju dugu i duboku pretpovijest. Kao i sam topos Bala ( od palontološkog, preko neolitskog, antičkog i potonjih slojeva...kakav palimpsest za Balefest! ) i tamošnjeg "Istarskog Jurskog parka".Piratska suradnja s rijeckim MMC-om ( Galerija OK iz epohe Cargonja - Cerovac - Stilinovic ) vazan je konceptualni ingredijent u zlatnom amalgamu Balefesta 02 - 04.Time je izgradjen jedan ezotericni, transtemporalni "egregor" u imaginarnom trokutu Zagreb - Bale - Rijeka.
U Labinu sklapamo Salamonov pečat od dvaju skrivenih triangula: vec spomenutog Istra - Kvarner - Zagreb,te sjevernog, na liniji Zagreb - Bjelovar - Osijek ( "Zar Pepeo", "Josip Matic", 2002-2008 ).
Kao osebujnog shamansko - artistickog pretecu i zacinjavca art - egzorcistickih obreda na Balefestu valja istaknuti V.D. Trokuta čiji su nezaboravni performansi zabiljezeni u fotodokumentaciji, na videu i na web-stranicama ( Arhiva balefest 02-04 ) Zlobecsporta.
NEUE ENTARTETE KUENSTLEREI!? JAWOHL!:-))
ZLOBEC, FRIŠČIĆ I KRAŠKOVIĆ
ozbiljno su zaokupljeni ne jedino pitanjem (ne-)održivog razvoja gljiva, Gee, Prirode vec i kritično ugrozenog primata znanog pod nadobudnim latinskim nazivom "homo sapiens".
Figure nesretno stradalih ( eufemisticki rečeno ) individua - od planetarno slavnog španjolskog pjesnika Lorce, preko ljubavnog brodolomca u liku D.K. Elephanta ( Slona ) do gotovo anonimnog gradjanina RH - J.M.-a, Denis Krašković transponira u sliku uzdižući ih na razinu paradigme položaja Čovjeka u kozmosu ( Max Scheller ). Zahvaljujući iznimno diferenciranom osjecaju za ekonomičnost vizualne redukcije poruke na plastički znak, Kraškovićev umjetnicki angažman nikad ne skrece na stranputicu ( corsokak ) političke propagande. Radi se o likovno -konceptualnim sublimatima uvijek krajnje intimnih, duboko kontemplativnih dojmova, emocija i etickih stanovista. Onkraj bespuća aktualne zbiljnosti ( Crne kronike ). Baš ta duboko "subjektivna" proživljenost univerzalno važnih egzistencijalnih pitanja o dignitetu egzistencije Individue kao takove njegovim slikama daju arhetipsku dimenziju.
Pred kakvoćom slikarskih, skulptorskih i inih ostvaraja zagrebačkog trojca iz redova Povratnika ( Lost Generation ) ruši se u prah i pepeo monolitni bedem spektakularno trivijalne, brutalno jednoumne "logike" totalno proračunatog, ali beznadno sumanutog konstrukta zvanog Suvremena Civilizacija. Naime...
KONJ JE MOGUĆ


SVETI OGANJ, ENANTIODROMIJA, GLOBALNO ZATOPLJENJE &

METAFIZIKA SVJETLOSTI / TAME ( OGNJA / LEDA )



Tko je blizu Boga, blizu je ognja; biblijska istina.

Portreti "kontraverznih" domacih i inozemnih karizmatika i svetitelja ( primjerice, Alojzija Stepinca ) u slikarsko - alkemijskoj sekciji ZLOBECSPORTA cesto su izvedeni kao simulacija fotografije - bez suvisnih intervencija i "objasnjenja". Time umjetnik upucuje na nepremostivu diskrepanciju izmedju fenomena i "noumenona", izmedju covjecije vanjstine i neprikazive sustine doticne povijesne velicine ( Ding an Sich ). Pri tom se, očevidno, radi o metodicnoj fotorealistickoj inverziji ikonoklastickog zazora od prikazivanja ( mimezis ) numinoznih entiteta ( Jehova, Alah, Duh Sveti, Isus, Gospa, Muhamed ... ).

Naime, kao i u suvremenoj "fizikalnoj" kozmologiji tako je i u metafizici valjalo poloziti racun i glede " tamne mase ", a alkemija je u vlastitoj duhovno - povijesnoj dimenziji ronila kroz donji svijet ( Pakao ) Tvari, Tijela, konfuzne mase greshne Stvarnosti koju je stvorio "divlji" starozavjetni Bog (JHVH) odnosno gnosticki Demijurg, a koja - sukladno recenom - niposto nije reduktibilna na presvijetlu predodzbu evandjeoskog Boga Rijeci, Ljubavi, Milosti ( Sv. Ivan, evandjelist ) ergo Logosa, te nije samo SUMMUM BONUM vec, u cudovisnoj, "mracnoj" bozanskoj manifestaciji u figurama Behemota ili pak Levijatana takodjer i SUMMUM MALUM. Gnoza, naime, nije za farizeje.

A trojac Friscic - Zlobec - Kraskovic farizeje preziru, u estetskom smislu.
KARIZMATICI, BEHEMOT, LEVIJATAN, OGNJENI GRM, LOV NA JEDNOROGA: NASTAVAK


Teologijska, kanonski presvijetla predodzba o Bogu kao "summum bonum" nije kadra pribliziti ostrovidom duhu niti tolika "nekanonska" mjesta iz Starog Zavjeta niti "nekanonske" izjave Krista iz cetiriju kanonski priznata evandjelja, nekmoli strasnu dramu na nebu i na zemlji o kojoj nam bez dlake na jeziku svjedoci Ivan s Patmosa - u "Otkrovenju", takodjer biblijskoj i to novozavjetnoj objavi. E, pa, tim pitanjima su duhovno zaokupljeni i umjetnici cija djela predstavljamo.



GRM OGNJENI & LOV NA UNICORNA



Onkraj raskola i hijerarhije Raj / Pakao s palim ( poganskim ) bogovima - andjelima ( sedam arhonta "ovog" svijeta ! ) uzdize se blejkovski smion postav Vjencanja Neba i Pakla. Znajuci da je Unicorn sublimacije zvjerka cudnovata, uostalom, kao i "dvorosci" poput Eustahijeva / Hubertova Jelena ili pak ( Apage Satanas! ) - Djavola - posto tezi nadici metafizicke aporije Sol - Luna, Dobro - Zlo, Svjetlo - Tama, Zmaj - Feniks, Zlato - Olovo - postav ove izlozbe u Gradskoj galeriji u Labinu konceptualno je multimedijalno uprizorenje najmracnijih aporija unutar povijesno danog "umjetnickog materijala" ( Benjamin, Adorno ).

Drugim rijecima, efekt "cudovisnosti", "uzasa" proizlazi upravo iz tragicne beskonacnosti, nacelne neprikazivosti njihove moralne transcendencije. Nas artisti - bilo da stvaraju stafelajne slike bilo video uratke ili pak digitalne slike, printeve, animacije - itekako su svjesni relativne ( moralisticki gledano ) opravdanosti bilo islamskog bilo protestantskog bilo "minimalistickog" ikonoklazma. "Manje = Vishe"... MUCH TOO MUCH.:-))

To cini vulgarni, naivni, iskljucivi ikonoklazam nepotrebnim, dosadnim, lisenim svakog viska informacije, svake zacudnosti, svakog "uzitka u citanju". I "manjak" moze biti banalan, sekulariziran, profaniziran, istrosena "znacenja", isprazan. Ne?

Dakle, i Isusa je dopusteno fotografirati / naslikati, pa tako i A. Stepinca. Ta i Sin Bozji se nagledao svega pri silasku u Pakao, prije uskrsnuca. Ta i Sveti Pokrov torinski jeste trag neceg inace neprikazivog, "po prirodi" sublimnog ( Kant, Neumann, Lyotard: estetika uzvisenog ). Možda autoportret Razapetog osobno - "autoknipsom"!?

Budizam, krscanstvo, islam, sve religije se nadmecu u lovu na neuhvatljivog, merkurovski hitronogog " globalnog " Jednoroga!

Kako TO prikazati?

B.C. drži govor u kafani

B.C.